Prizma je geometrijsko telo koje sastoji od dva paralelna mnogougla kao osnovama i paralelogramima na bokovima.
Osnovni delovi prizme:
- paralelni mogouglovi nazivaju se osnove ili baze prizme i obeležavajus se velikom slovom B;
- pravougaonici koji obrazuju par stranica mnogouglova nazivaju se bočne strane prizme;
- sve bočne strane prizme čine omotač prizme koji se obeležava sa velikim slovom M.
Ako su osnove prizme pravilni mnogouglovi onda je ta prizma pravilna. Ako je prizma pravilna i ivice su međusobno jednake onda je ta prizma i jednakoivična (a=H).
Vrste prizmi na osnovu položaja koje bočne strane zauzimaju u odnosu na osnovu prizme:
- Prava prizma - bočne strane su normalne na ravan osnove prizme
- Kosa prizma - bočne strane nisu normalne na ravan osnove prizme
- Trostrana prizma - baza je trougao, ima tri strane i nema dijagonalu
- Četvorostrana prizma - baza je kvadrat ili pravougaonik, ima četiri stranei četiri dijagonale
- Petostrana, šestostrana prizma, itd.
B = a² M = 4 · a · H P = 2 B + M V = B · H d = a √2 D = d · H |
B - površina osnove prizme |
a - dužina osnovne ivice |
|
M - površina omotača prizme |
|
H - visina prizme |
|
P - površina prizme |
|
V - zapremina prizme |
|
d - dijagonala osnove prizme |
|
D - dijagonala prizme |
Нема коментара:
Постави коментар